Iznenadna epidemija i masovno širenje COVID-19 jedan je od najvećih javnozdravstvenih izazova našeg vremena. UN predviđa da će se zbog velikog pada gospodarstva do kraja ove, 2020. godine, više od 130 milijuna svjetske populacije suočiti s nestašicom hrane i glađu. Istodobno, stručnjaci očekuju da će broj ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilih u razvijenim zemljama Amerike i Europe dramatično porasti.
Stručnjaci WHO-a očekuju da će kombinacija karantene, socioekonomskih poteškoća i pogoršanog psihosocijalnog zdravlja imati negativne metaboličke zdravstvene ishode za mnoge ljude.
Dakle, obilje visoko prerađene, kalorijski bogate, ukusne, jeftine i lako dostupne hrane doprinosi unosu kalorija većem od energetskih potreba. Ljudi čiji su prihodi pali zbog pandemije često preferiraju brzu hranu i odbijaju zdravu i zdravu hranu kako bi uštedjeli novac.
Postojanje globalne pandemije je stresno, uz tjeskobu koja pogoršava sve lošije socioekonomske uvjete. Fizičko distanciranje i odsustvo uobičajenog života narušava psihički komfor osobe, povećava osjećaj usamljenosti.
Pogoršanje psihoemocionalnog stanja negativno utječe na ponašanje u ishrani:
- Mnogi ljudi radije jedu stres kako bi se oslobodili negativnih emocija.
- Zatvaranje fitness centara i teretana otežava ostati aktivan.
- Dugi boravak kod kuće smanjuje svjesno jedenje i potiče prejedanje.
Znanstvenici predviđaju da pandemija pretilosti može izazvati porast kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i onkologije. Stručnjaci pozivaju vlade zemalja, javne organizacije diljem svijeta da se ujedine kako bi razvili učinkovitu strategiju usmjerenu na suzbijanje rasta pretilosti među svjetskom populacijom.
Pažnja! Podaci navedeni u članku služe samo u informativne svrhe. Materijali članka ne pozivaju na samoliječenje. Samo kvalificirani liječnik može postaviti dijagnozu i dati preporuke za liječenje, na temelju individualnih karakteristika pojedinog pacijenta.